Slobodan sam
izraziti ovdje svoje mišljenje i bojazan: Postoji li nepotizam u stožeru
Cjelovite kurikularne reforme? Ako se pokaže da je Cjelovita kurikularna
reforma kontaminirana kao i Arbitražni sud u sporu sa Slovenijom, a bojim se da
jest, treba ju onda potpuno odbaciti i krenuti sve ispočetka ispravno, pošteno
i transparentno po svim procedurama. Ipak je to jedan od najvažnijih
nacionalnih reformskih projekata koji nam je važan radi boljeg i suvremenijeg
odgoja i obrazovanja, koji se tiče boljeg života svih budućih generacija u
Republici Hrvatskoj.
Razlog moje bojazni i vama
na prosudbu, na ovom Blog-u sam slobodan prenijeti dijelove članka uvažene
vjeroučiteljice iz Osijeka, mr. Snježane Majdandžić - Gladić sa portala Vjeraidjela.com.
Već sam izrazio svoju bojazan ovdje, uvidom u Nacionalni kurikulum nastavnoga
predmeta Katolički vjeronauk, gdje sam citirao izdvojeno
mišljenje člana Stručne radne skupine za predmet Katolički
vjeronauk, izv. prof. dr. sc. Ružica Razum. Uskoro će stručni
skup vjeroučitelja biti u Zadru, a među ostalim sastavnicama traži se od
vjeroučitelja da prouče dokumente Cjelovite kurikularne reforme, posebno
katoličkog vjeronauka, te da se odazovu raspravi. Pitam se ima li smisla odazvati se raspravi ako se
sumnja u "iskrene namjere" voditelja tog važnog nacionalnog projekta
dr. Borisa Jokića, kako je on izjavio na stručnom skupu ravnatelja škola, tražeći njihovu podršku da se njegov projekt kao takav provede.
Zatim, udruga "U ime obitelji" poslala je pismo
voditelju radne skupine za kurikularnu reformu Boris Jokiću, te se uključila u
raspravu. Oni su ukazali na važne propuste u dokumentima, tako
i u sastavljanju pojedinih stručnih skupina. Kao udruga predlažu na temelju
rezultata PISA natjecanja (međunarodno vrednovanje obrazovanja) te na temelju
rezultata istraživanja koja provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje
obrazovanja, rezultata na Državnoj maturi te rezultata na državnim natjecanjima
dijagnosticirati u kojim sredinama, u kojima školama, i kod kojih profesora se
nalaze učenici koji su te testove riješili s puno boljim učinkom. I upravo te
učitelje i nastavnike pozvati da sudjeluju u izradi reforme. To bi bio jedan
veliki potez kojim bi se dalo priznanje i nagrada onim profesorima koji su
najuspješniji u svojem nastavničkom pozivu. Predlažemo
stoga da upravo takve profesore pozovete da za MZOS recenziraju nacrte
prijedloga kurikula. Nećete dobiti od nikoga bolju recenziju doli od najboljih
profesora i nastavnika u sustavu.
Mislim,
da je to puno bolje i poštenije.
Iako najjači mediji danomice uvjeravaju javnost u
neupitnu vrijednost i stručnost tzv. Cjelovite kurikularne
reforme (CKR), pokušavajući, zajedno s onima koji tu reformu promoviraju,
što više ubrzati cijeli postupak i izbjeći ogoljavanje njezinih manjkavosti, pa
tako čak i protuustavno skratiti javnu raspravu, mnogi su odlučili zaorati
i tu sumnjivu brazdu od punih 3.791 stranice, tako da prigovori na rad tima dr.
Borisa Jokića doslovno pršte sa svih strana. Svakim se danom tako saznaju neki
novi djelići kurikulne reforme koji već sada jasno pokazuju kako bi
njezino odobravanje bez temeljitih izmjena značilo prilično nazadovanje,
zastranjenje i ideologizaciju obrazovanja i cijeloga društva.
Jedna javna rasprava o Cjelovitoj kurikularnoj
reformi to je vrlo jasno pokazala i vrijedna je da ju se spomene, jer otvara
neka nezgodna pitanja, a posebno ima li nepotizma i korupcije u stožeru CKR-a.
Između mnogih koji prokazuju nedostatke CKR-a valja istaknuti
fizičara Miroslava Dorešića, nekadašnjeg doministra prosvjete i
sporta (dakle, onoga koji izvrsno poznaje tematiku), koji je na Večernjakovu Barometru napisao niz
odličnih tekstova o problematici CKR-a, a uz to je i na svom You Tube kanalu objavio nekoliko
vrlo vrijednih i korisnih video-zapisa – izvadaka iz rasprave pod nazivom Cjelovita
kurikularna reforma i STEM područje,[1] koja je održana 1. ožujka
2016. god. na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu. Posebnu pozornost zaslužuje izlaganje dr. Matka
Glunčića, profesora na navedenom odsjeku i (bivšeg) člana Stručne radne
skupine CKR-a za gimnazijsko obrazovanje, koji se, prema vlastitim riječima,
zbog neslaganja s određenim zaključcima te skupine povukao iz njezinog daljnjeg
rada i prije objave Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje.
Sudeći prema objavljenim video-prilozima, čini se da je predstavljanje
CKR-a na Fizičkom odsjeku PMF-a prošlo prilično neslavno, odnosno da su kritike
bile vrlo velike i vrlo opravdane, štoviše toliko velike da vode otvorenom
pitanju dr. Borisu Jokiću: Postoje li nepotizam i korupcija u projektu
Cjelovite kurikularne reforme? Neke, naime, vrlo ozbiljne i međusobno
prilično povezane činjenice upućuju na takvu i to veliku mogućnost, pa su
vrijedne da ih se razloži.
Je li slučajno što baš svi članovi
Ekspertne skupine dolaze s Filozofskog fakulteta u Zagrebu?
Kao prvo, ako se pogleda sastav tzv. Ekspertne radne
skupine CKR-a, odnosno onih koji nadgledaju i koordiniraju cjelokupni
projekt, sa zaprepaštenjem se može zaključiti da baš svi (voditelj + 5
suradnika) dolaze s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu[2],
te da je uglavnom riječ o znastvenicima ili stručnjacima koji pripadaju
područjima psihologije, sociologije, pedagogije i filozofije.
Filozofski fakultet, a posebno navedeni odsjeci javnosti su
već poodavno poznati kao rasadišta lijevo-liberalne ideologije, što nipošto
ne treba zaboraviti, nego treba javno priupitati dr. Jokića prema kojim
je kriterijima izabrana Ekspertna skupina i nije li se na
temelju uvjeta javnog poziva za prijavu kandidata ipak trebalo voditi
računa o većoj profesionalnoj i geografskoj širini. Dublje
propitkivanje o kvaliteti i drugim vrijednosnim odrednicama članova Eksperne
skupine moglo bi se protumačiti kao prebrojavanje krvnih zrnaca pa se ipak
valja suzdržati od postavljanja i takvih pitanja na koja bi javnost vjerojatno
voljela znati odgovor. Posebno jer glavni protagonisti CKR-a uporno tvrde kako
su oni stručni i nadpolitični i milijunima godina udaljeni od bilo kakve
ideologije.
Regrutiraju li odsjeci Filozofskog
fakulteta za sociologiju, psihologiju, filozofiju i pedagogiju aktiviste lijevo-liberalnih
civilnih udruga?
Kako navedene tvrnje nositelja CKR-a nisu baš uvjerljive velikom broju
osoba, dobro je iznijeti i neke činjenice. Veliki, naime, broj članova
lijevo-liberalnih civilnih udruga po struci su psiholozi, (socijalni)
pedagozi, sociolozi i filozofi, što se može uočiti pregledavanjem njihovih
mnogobrojnih stranica (iako podatke o članovima ostavljaju vrlo rijetko i
prilično šturo). Osim Filozofskog fakulteta treba istaknuti da mnogi dolaze s
još dva rasadišta lijevo-liberalne ideologije, a to su Fakultet političkih
znanosti, te Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
(posebno odsjek Socijalne pedagogije).
S obzirom da takvi vrlo brzo nalaze zaposlenje ili “volontiraju za novac”
(npr. u udrugama, u medijima, u organizacijama koje se bave kulturom, u raznim
odborima MZOS-a i AZOO-a itd.), ponovno se nameće pitanje iz naslova: Ima li tu
nepotizma i korupcije i imaju li s tim veze i glavni nositelji CKR-a?
Koja je uloga Instituta za
društvena istraživanja u Zagrebu i kakve on ima veze s dr. Jokićem i drugim
članovima Ekspertne radne skupine?
Kao jedno od privilegiranih mjesta ugnježđivanja onih koji su završili
psihologiju, filozofiju, sociologiju i (socijalnu) pedagogiju treba
istaknuti Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ),
a nije na odmet spomenuti kako dr. Jokić i njegova vrlo bliska
suradnica dr. Zrinka Ristić Dedić, kao i dr. Branislava Baranović,
još jedna članica Ekspertne skupine (koja između ostaloga piše znanstvene
radove i o “rodnoj osjetljivosti i diskriminaciji”), dolaze upravo s tog
Instituta, a povezani su gotovo sa svim ostalim zaposlenicima i suradnicima po
tome što su završili Filozofski fakultet. Uz to dr. Jokić i dr. Ristić Dedić su
po struci psiholozi, a dr. Baranović sociologinja i filozofkinja.
Povezanost Instituta za društvena istraživanja s lijevo-liberalnom
ideologijom i pokušajem prenošenja te ideologije preko obrazovnog sustava jasno
je uočljiva npr. iz činjenice kako unutar njega postoji Centar za
omladinska i rodna istraživanja, koji je pak član GOOD inicijative,
odnosno niza civilnih udruga koje se, prema vlastitom opisu, bave neformalnim
obrazovanjem i ljudskim pravima, a u praksi najviše agresivnim pokušajima
eliminiranja svih onih koji ne podržavaju lijevo-liberalni
svjetonazor. Posebno se pri tome trse na sve moguće načine okupirati
obrazovni sustav, a Cjelovita kurikularna reforma im dođe kao izvrstan put.
Neke od članica GOOD inicijative su ove: Documenta, GONG, Forum za slobodu
odgoja, RODA – roditelji u akciji, Centar za građansku hrabrost, Centar za
mirovne studije, CESI – centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje,
Hrvatska mreža volonterskih centara, Kuća ljudskih prava Zagreb, Mreža mladih
Hrvatske, Lezbijska organizacija Rijeka LORI, Zagreb Pride itd.
Kako su povezani Filozofski
fakultet, Institut za društvena istraživanja, lijevo-liberalne civilne udruge i
Cjelovita kurikularna reforma?
Sve navedeno, čak i uz mogućnost da su mjestimično izvedeni krivi
zaključci, jasno pokazuje kako je Cjelovita kurikularna reforma nepregledno
premrežena onima koji prolaze indoktrinaciju ponajprije na Filozofskom
fakultetu (napose odsjecima za psihologiju, pedagogiju, filozofiju i sociologiju),
a potom svoje mjesto preko Instituta za društvena istraživanja pronalaze u onim
civilnim udrugama koje se tobože bave neformalnim obrazovanjem i ljudskim
pravima, a zapravo se bave rodnom ideologijom i komunističkim antifašizmom, da
bi svoje konačno mjesto našli u formalnom obrazovanju preko Cjelovite
kurikularne reforme.
Dakle, bez imalo dvojbe, riječ je o pokušaju izravnog unošenja
lijevo-liberalne ideologije u obrazovni sustav, a tolika i takva umreženost
zahtijeva ozbiljno pitanje radi li se tu o teškim oblicima nepotizma i
korupcije i je li njihov izvor u stožeru Cjelovite kurikularne
reforme? Bilo bi doista dobro i pravedno da javnost dobije na to odgovor, a
odgovor bi zasigurno najbolje mogli dati oni koji se po zakonu i dužnosti, a ne
po formalnom obrazovanju, bave pravom i pravdom.
Nadam se da će o tome voditi računa ministar dr. Predrag Šustar i svi koji
o tome trebaju voditi računa, jer o njihovoj mudrosti, odlučnosti i cjelovitom
sagledavanju problematike CKR-a u velikoj mjeri ovisi budućnost naše djece i
svega društva, jednako kao što njihovo moguće ignoriranje napisanoga može
iznjedriti još jedno nezgodno pitanje, a to je kakva je njihova uloga u tome.
________________________
[1] STEM područje je sintagma koja u sebi uključuje engleske pojmove
Science, Technology, Engineering, Mathematics, odnosno odnosi se na
prirodoslovlje, tehnologije, inženjerstvo i matematiku.
[2] Jedina članica ekspertne skupine koja nije bila s Filozofskog
fakulteta je dr. Ružica Vuk, profesorica s Geografskog odsjeka
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ali koja se
povukla, čini se, iz istih razloga kao i dr. Glunčić – zbog ignoriranja
STEM područja i forsiranja društveno-humanističkih znanosti. Njezino ime kao
člana Ekspertne skupine ipak još uvijek stoji na stranici kurikulum.hr, što
upućuje na veliku površnost u njezinu uređivanju. Isto se odnosi i na ime dr. Matka
Glunčića, koje se i dalje nalazi među članovima Stručne radne skupine za
gimnazijsko obrazovanje. Vjerojatno i na neka druga imena.
