17. 07. 2020.

Potvrđena tri scenarija za iduću školsku godinu


Na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja je objavljen Akcijski plan za provedbu nastave na daljinu za iduću školsku godinu. Kako je već najavljeno tri su scenarija nastave za iduću školsku godinu. Koji će se scenarij primjenjivati, odlučit će se ovisno o epidemiološkoj situaciji.

Budući da struka još nije sigurna kakva nas epidemiološka situacija očekuje najesen, Akcijski plan predviđa tri scenarija na koja će se odvijati nastava.

Prvi je da se nastava pretežito odvija ‘uživo’ uz mogućnosti primjene nastave na daljinu za pojedine grupe učenika i studenata.

Drugi scenarij uključuje Mješoviti model nastave, a zasniva se na kombinaciji nastave ‘uživo’ i nastave na daljinu, ali tako da svi imaju elemente e-učenja.

Treća je mogućnost da se nastava pretežito provodi na daljinu, posredstvom tehnologije, uz mogućnosti vrednovanja na daljinu.

Ovisno o epidemiološkoj situaciji, novi ministar izabrat će s kojim scenarijem kreće nova školska godina. Valja napomenuti i kako se ta odluka, opet ovisno o epidemiološkoj situaciji, može mijenjati.


05. 06. 2020.

Katolički vjeronauk je izborno obvezatni predmet!

Ovih dana se u Hrvatskoj opet šire netočne informacije o vjeronauku i njegovu statusu među izbornim predmetima u školi

U ovo pandemijsko i predizborno vrijeme u Hrvatskoj opet su počele putem raznih društvenih medija, što zlonamjerno što nenamjerno, kolati netočne informacije o statusu katoličkog vjeronauka u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj. O statusu vjeronauka kao izbornog predmeta, koji nakon izbora postaje obvezatan, već sam pisao ovdje na svom Blog-u.

Predložio bih mjerodavnima u (nad)biskupijskim katehetskim uredima, ako mogu uputiti jedan dopis svim ravnateljima/ravnateljicama svih hrvatskih županija/(nad)biskupija kao podsjetnik o statusu katoličkog vjeronauka u osnovnim i srednjim školama kao što su to učinili ovih dana u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji.

Mislim da je opet važan trenutak za takvu vrstu komunikacije među institucijama, jer bi se tako mogle izbjeći nedoumice na vrijeme u školama, među roditeljima i učenicima zbog uvođenja izbornih predmeta informatike od 1. do 4. razreda razreda osnovne škole, raznih stranih jezika i sl., izbjeći kriva tumačenja da su drugi izborni predmeti alternativa katoličkom vjeronauku, osobito ako bi škole provodile neopravdano anketiranje vjeronauka u višim razredima osnovne škole.

Ovim putem bit ću opet slobodan ovdje skrenuti pozornost na određene činjenice.

Katolički vjeronauk je izborno obvezatni predmet, što znači da je on za školu obvezatan predmet jer ga je ona dužna ponuditi roditeljima pri upisu djece u prvi razred, a za roditelje je izborni, do trenutka kada ga u skladu sa svojim vjerskim uvjerenjima odaberu za svoje dijete.

Jednom izabrani Katolički vjeronauk obvezuje učenika za vrijeme osnovnoga ili srednjoškolskog ciklusa nastave, a da se pri tom ne uskraćuje pravo ispisa iz vjeronauka, što je ipak izvanredna, a ne redovita praksa učenika, s obzirom da predmet ima svoj kontinuitet sadržaja i ishoda kroz sve razrede.

Takav status vjeronauka usuglašen je ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske i Provedbenim ugovorom Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije. Važno je istaknuti kako se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u dodatnom naputku o nastavi školskog vjeronauka iz 1994. godine pojašnjava da vjeronauk upisan u prvim razredima, kako osnovne tako i srednje škole, postaje obvezatni izborni predmet.

Dakle, svako dodatno anketiranje roditelja i učenika o izboru Katoličkog vjeronauka tijekom viših razreda osnovne škole nije opravdano!

Stoga je važno naglasiti da na upitnicima i anketama koje škole šalju roditeljima djece prvih razreda, uz druge izborne predmete kao informatiku i njemački, talijanski ili drugi jezik, Katolički vjeronauk ne bude stavljen u isti kontekst s drugim izbornim predmetima. Na taj način će se izbjeći kriva tumačenja da su drugi izborni predmeti alternativa Katoličkom vjeronauku što može neopravdano dodatno zbuniti i roditelje i učenike.

Nadam se da vam je sada sve jasnije i želim svima miran i uspješan završetak ove školske godine.


21. 05. 2020.

Roditelji opet zbunjeni i u neizvjesnosti: poslati ili ne djecu u školu pod ovakvim epidemiološkim uvjetima?

Kako protumačiti rečenicu: "Od ponedjeljka 25.05.2020. svi učenici razredne nastave u osnovnoj školi mogu ići u školu"?

Kada su 11.05.2020. škole otvorene za razrednu nastavu, ali samo za učenike koji ispunjavaju određene uvjete, odaziv učenika je bio vrlo malen. Sva odgovornost slanja djece u školu prebačena je na roditelje i oni su očito savjesno odlučili da im je sigurnije, a i jednostavnije ostaviti djecu kod kuće i nastaviti sa školom na daljinu. 

Nova odluka, o mogućnosti pohađanja škole od narednog ponedjeljka 25.05.2020. za svu djecu razredne nastave ponovno stvara nedoumice, ali izaziva i ogorčenost roditelja o pozivanju djece u školu na samom kraju nastavne godine. Osim toga, odluka je opet vrlo nejasna i prebacuje svu odgovornost opet na roditelje. Citiram dio odluke:

Rad u predškolskim ustanovama i školama u sadašnjim epidemiološkim uvjetima uz poštovanje ovih uputa smatra se jednako sigurnim za djecu i za zaposlenike kao i rad od kuće odnosno ostanak kod kuće, te se omogućuje uključivanje sve djece u vrtiće i škole.

Popis mjera je zaista podugačak da ga ovdje navodim, a većina njih neostvariva. Da se ove odluke odnose na djelatnike nekog ureda, pohvalio bih organizaciju. Ali, ovo je škola! Jesu li osobe koje su tu odluku pisale ikada prošle kroz tu ustanovu? 

Dvadesetero djece organizirati u učionici s međusobnim razmakom od 1,5 m između svakoga? Koju to kvadraturu zahtjeva i koja škola ima takve prostorije?

Nimalo me zato ne čude reakcije roditelja po društvenim mrežama koje idu u smjeru "Okončajte ovu školsku godinu i prestanite mrcvariti djecu!".

I ja sam sve više sklon takvom mišljenju nakon svega što smo proživjeli, nakon svih promjena, prilagodbi na različite načine rada i svih preživljenih turbulencija uzrokovanim stalno novim uputama o radu koje nam stižu.

Smatram da vraćanje djece u školu u ovom trenutku ne smatram pozitivnim iz jednostavna dva razloga:

1. sigurnost djece
Prije dva dana vodio sam svoje dijete ortodontu. Pred zgradom medicinske sestre obučene u zaštitna odijela od glave do pete. Kontroliraju jesmo li naručeni u točno određeno vrijeme, jer inače nema ulaska. Uzimanje osobnih podataka, popunjavanje i potpisivanje upitnika. Mjerenje temperature, nošenje zaštitne maske i rukavica obavezno. Slijedi negodovanje što želim s djetetom ući u zgradu, jer ne puštaju pratnju. Čekanje pred zgradom, prije ulaska dezinfekcija ruku, kao i po izlasku.
Čemu dvostruka mjerila? Ako su škole sigurne da ih djeca mogu nesmetano pohađati, zašto druge ustanove drže i dalje ovako visoke mjere sigurnosti?

2. kontinuitet kod djece
Djeca vole kontinuitet, on im daje osjećaj sigurnosti. Nisu sretni kad ih se baca iz jedne situacije u drugu. Ima djece koja su sasvim lijepo prihvatila nastavu na daljinu. Savjesni su, odrađuju svoje zadatke. Više im se sviđaju projektni zadatci, nego dosadno učenje činjenica. Odrade zadatak i ne gube vrijeme kao u školi dok učitelj dodatno pojašnjava drugima ili ih ispituje, nego to vrijeme koriste da istražuju još nešto njima zanimljivo.
Željeli smo modernu nastavu, pa budimo onda hrabri i prihvatiti činjenicu da nekoj djeci povratak na staro i nije poželjan i primamljiv.

Budimo realni i iskreni, u normalnim okolnostima nastava, a tako je i bilo svake godine do sada, početkom lipnja završava. Ona prava nastava u koju ne računamo natezanje oko ispravka negativnih ocjena i animiranje učenika da se ne polijevaju vodom po školi za vrijeme odmora i poslije zadnjeg sata nastave.

Čemu onda slati djecu ove zadnje tjedne nastave pred nama? Da nadoknadimo propušteno? Da dobiju ocjene koje nisu tijekom nastave na daljinu?

Toliko puno pitanja, a niti jedan suvisli odgovor, samo preporuke: Od ponedjeljka djeca mogu ići u školu...

Mogu ili moraju?

Osnovna škola je obavezna, ona nije na relaciji "mogu ići, ali i ne moram".
Ovaj, mogu je samo spretno izbjegavanje odgovornosti od strane ministarstva i ostalih nadležnih koji sav teret svoje nesigurnosti i nedorečenosti prebacuju na roditelje.

Stvara li to ikakav osjećaj povjerenja kod roditelja? Većina nas je tijekom ovih mjeseci preuzela odgovornost za obrazovanje vlastite djece i mislim da smo to spremni odraditi i još ovih nekoliko tjedana pred nama.

Na kraju sam slobodan citirati mišljenje liječnika:

"Vodite računa da su djeca više od dva mjeseca provela u obiteljskom okruženju, relativno sterilnom zbog čega im je imunitet popustio. Susret sa svakim novim virusom ili bakterijom će vjerojatno izazvati reakciju. Pribrojite tome još i nestabilno i promjenjivo vrijeme..., a za svaku povišenu temperaturu ili bilo koji respiratorni simptom, obiteljski liječnik je dužan slati dijete na testiranje jer se još uvijek nalazimo u situaciji pojačanog opreza moguće zaraze corona virusom."

Ostanimo odgovorni!

15. 05. 2020.

Pismo zadarskog nadbiskupa Puljića svećenicima – slavlja prve pričesti i krizme na jesen 2020.

U pogledu na novonastale okolnosti glede popuštanja mjera tijekom proglašene pandemije, zadarski nadbiskup Želimir Puljić uputio je Pismo svećenicima Zadarske nadbiskupije s nekoliko napomena.

Draga braćo svećenici,
Početkom svibnja najavljene su i provedene mjere popuštanja u svezi s odredbama o dovoljno nepoznatom koronavirusu koji je prošlih tjedana stvorio ogromnu paniku među ljudima diljem svijeta. U toj prigodi najavljena je mogućnost liturgijskih slavlja, pa smo s pravom mogli ponavljati stihove psalma, „obradovah se kad mi rekoše, hajdemo u dom Gospodnji“ (Ps 122,2). Pandemija nam je uz to dala iskusiti slabost i krajnju nemoć, te pokazala kako je ljudski život na zemlji trajno podložan oboljenjima, razaranju i umiranju. Potpuno pak ozdravljenje može se očekivati tek na koncu vremena, „kad se raspadljivo obuče u neraspadljivost, a smrtno u besmrtnost“ (1 Kor 15,53). Tada će, naime „nestati tuge, jauka i bola, a Bog će otrti svaku suzu s naših očiju“ (Otk 21, 4). Dok se to ne ostvari, preostaje nam mukotrpna borba čuvati zdravlje duše i tijela, pa koristiti raspoloživa naravna i nadnaravna sredstva uz pomoć nebeskih zaštitnika.
Vidjeli smo kako je vrijeme od 19. ožujka do 2. svibnja 2020., uz moto „ostani doma“, ograničilo našu pastoralnu aktivnost i djelomično nas tjelesno udaljilo od povjerenih duša. No, osjetili smo i doživjeli kako nas je to vrijeme približilo u molitvi i intenzivnijoj duhovnoj povezanosti. Ovim dopisom htio bih istaknuti dvije stvari koje mi se sada čine važnim i aktualnim: Ispovijed i vjeronaučna priprava kandidata za krizmu i prvu pričest!
1. U prošlom pismu skupa s odredbama o obustavi pastoralnih aktivnosti napisao sam kako to nikako ne znači „obustavu“ brige i skrbi za povjerene duše, pogotovu ne „obustavu“ naše katehetske i odgojne obveze. Tada sam napisao „neka župnici sa svojim vjeroučenicima „tjedno odrađuju predviđene lekcije“ i tako pripreme krizmanike i prvopričesnike za jesen (ako tada budu prilike dopuštale, dopis br. 500/2020.). Ovim ponavljam neka župnici, gdje je bilo planirano slavlje krizme i prve pričesti ove godine, do konca lipnja prate svoje vjeroučenike prema planiranom programu, te prije ljetnih praznika organiziraju provjeru znanja. Onima pak koji ne prođu na toj provjeri, neka omoguće popravak najesen u rujnu, kako bi ih se pripustilo sakramentima tijekom listopada.
2. Budući da nije bilo prilike da se vjernici ispovjede za Uskrs, neka župnici omoguće da to učine tijekom uskrsnog vremena, do Duhova. Neka u tom vidu na vidljivom mjestu oglase vrijeme i mjesto tijekom tjedna kada i gdje vjernici mogu doći na ispovijed.
Prošlog tjedna obilježena su dva datuma u Hrvatskoj i diljem Europe:
3. U petak 8. svibnja spominjalo se 75. obljetnicu završetka Drugog svjetskog rata. Prije 25 godina HBK je objavila Pismo uz 50. obljetnicu završetka rata, koje je nedavno objavljeno je na stranicama IKE (https://ika.hkm.hr/novosti/dvadeset-i-peta-obljetnica-znacajnog-dokumenta-hrvatske-biskupske-konferencije/). Pismo je prošlo prilično nezapažano, pa je dobro opet ga pročitati zbog aktualnosti tema koje su u njemu obrađene.
4. Dan poslije toga obilježen je „Dan Europe“ koji se veže uz „Schumanovu deklaraciju“ koju je on kao ministar vanjskih poslova Francuske predstavio 9. svibnja 1950. kao „zajednicu za ugljen i čelik“. To je bio početak formiranja onoga što danas zovemo Europskom unijom.
5. Vezano uz događaj završetka Drugog svjetskog rata svake godinu u svibnju održava se na Bleiburgu liturgijsko slavlje za pokoj stradalih na križnim putovima Slovenije, Hrvatske, BiH i drugih država i krajeva. Ove godine zbog koronavirusa spomen na Bleiburške žrtve održat će se 16. svibnja na tri mjesta: U Bleiburgu će misionar u Klagenfurtu fra Pavo Dominković moliti na spomen groblju; u Zagrebu, na Mirogoju, vojni Ordinarij mons. Jure Bogdan održat će molitvu za žrtve stradale na križnim putovima; a uzoriti Vinko kard. Puljić, koji je ove godine trebao predvoditi slavlje u Bleiburgu, imat će svetu misu u sarajevskoj katedrali koju će prenositi HRT.
Pozivam svećenike neka tijekom svete Mise u subotu, 16. svibnja, u molitvi vjernika mole za mir u svijetu, posebice neka se spomenu žrtava Bleiburške tragedije i svih žrtava Drugog svjetskog rata, kao i žrtava nedavnog Domovinskog rata.
Iako se još uvijek nalazimo pred ozbiljnom kušnjom pandemije, Uskrsnuli nas potiče pretvoriti ovu kušnju i trenutnu krizu u šansu kako bi „u nadi bili radosni, u nevolji strpljivi, a u molitvi postojani“, kako je svojevremeno poticao svoje Rimljane apostol Pavao (Rim 12,12).
Uz srdačan pozdrav i blagoslov od Gospodina,
✠ Želimir Puljić, nadbiskup zadarski
Zadar, 8. svibnja 2020.

02. 05. 2020.

Odredbe i preporuke za Zadarsku nadbiskupiju gledom na specifične mjere koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)

Svim župnim uredima i samostanima u Zadarskoj nadbiskupiji

Uz ovo Pismo biskupa HBK, a u vidu pomoći svećenicima u sprječavanju zaraze i zaštite zdravlja ljudi na temelju specifičnih mjera koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo donosim sljedeće odredbe i preporuke za Zadarsku nadbiskupiju:

1. Neka se, koliko je moguće, vrata crkve drže otvorenima da ih vjernici ne moraju dodirivati pri ulasku/izlasku iz crkve, i neka se kod ulaska u crkvu omogući vjernicima dezinficiranje ruku.

2. Ako se dogodi da svećenik ima simptome povišene tjelesne temperature, te uz to kašlje i ima poteškoća s disanjem, neka ne slavi misu s narodom i neka ne dijeli sakramente.

3. Neka se suzdrže od dolazaka na svete mise:
– osobe sa simptomima povišene tjelesne temperature, kašlja i koji imaju poteškoća s disanjem, kao i osobe s kroničnom bolešću srčanožilnog ili dišnog sustava, šećerne i maligne bolesti;
– osobe koje su pod rizikom da su mogle biti u kontaktu s osobama pozitivnim na COVID-19 ili su pod sumnjom da bi mogle biti zaražene s COVID-19 ili su u samoizolaciji.

4. Moguće je slaviti svete mise i na otvorenom uz održavanje mjera fizičkog distanciranja.

5. Neophodna je dezinfekcija ruku djelitelja svete pričesti prije samog čina podjeljivanja svete pričesti, koju neka dijeli s maskom na licu.

6. Na vjerskim okupljanjima preporučuje se nošenje maske, posebice svećenicima kad ispovijedaju i dijele sakramente bolesničkog pomazanja i pričesti, kao i tijekom krštenja, vjenčanja i sprovoda. Budući da se virus širi kapljičnim putem, maskama se štiti sebe i druge. Ako se ne nosi maske, tvrde stručnjaci, šanse za obolijevanje idu do 70%. Ako nositelj zaraze ima masku šanse se smanjuju na 5%. Ako svi sudionici susreta imaju maske mogućnost zaraze pada na samo 1,5%. Stoga se preporuča nošenje maske.

7. Kao što je i kod prvih odredbi bilo rečeno, neka se na svetim misama izostavi davanje mira pružanjem ruke, a u škropionici neka ne bude vode.

8. Premda primanje svete Pričesti poznaje dva oblika (na jezik ili na ruke) sugestija je da se u ovim neredovitim prilikama vjernici pričešćuju primanjem svete hostije na ruke.

9. Svećenici neka omoguće ispovijed na prozračnom mjestu (sakristija ili dvorana) gdje će biti osigurana diskrecija i potrebna fizička distanciranost.

10. Neka se nastavi pripremati učenike za sakramente dodjelom planiranih lekcija i ponudom duhovne lektire. Slavlja Prve pričesti i svete Krizme odgađa se do najesen, kako su predložili svećenici, ukoliko zdravstvene prilike budu dopuštale.

11. Neka se milostinja prikuplja tako da vjernici ne dolaze rukama u kontakt s košaricom u koju se prikuplja milostinja. A onaj tko prikuplja lemozinu neka nosi masku. U svakom slučaju treba izbjegavati da vjernici jedan drugome dodaju košaricu.

12. Tijekom podjele sakramenata vjenčanja, krštenja i drugo upute HZJZ vele da „bude prisutno najviše 10 osoba ukoliko se radi o manjem prostoru ili više osoba s prethodno navedenim razmakom od najmanje 2 metra između osoba. Svećenik, kumovi i ostale osobe koje neminovno dolaze u bliži kontakt preporuča se da nose maske“.

13. One vjernike, koji zbog trenutnog stanja s koronavirusom, u savjesti smatraju kako ne mogu ići na misu, kao dijecezanski biskup oslobađam obveze i dužnosti sudjelovanja na nedjeljnoj svetoj misi. Potičem ih neka svetu misu prate na radiju, televiziji ili na internetu, te neka s vjerom u stvarnu Isusovu prisutnosti u euharistijskim prilikama probude u sebi želju za sjedinjenje s Njim.

Sastavni dio ovih odredbi su i preporuke HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO o fizičkom distanciranju, pojačanoj osobnoj higijeni, pojačanoj higijeni prostora i praćenju zdravstvenog stanja koje su objavljene na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Ove odredbe stupaju na snagu od subote, 2. svibnja 2020., te vrijede do opoziva ili do drugačije odluke. Stupanjem na snagu ovih odredbi opozivaju se ranije odredbe izdane 19. ožujka 2020. koje su se odnosile na opasnost od zaraze koronavirusom. Ovim odredbama želimo solidarno sudjelovati u zaštiti i sprječavanju zaraze koronavirusom koji prijeti sve većem broju pučanstva. Dok u ovo uskrsno vrijeme razmatramo otajstvo Kristove slavne pobjede nad smrću i nad grijehom, usmjerimo svoju pozornost prema onima koji pogođeni i trpe zbog oboljenja, ili proživljavaju teške trenutke neizvjesnosti, straha i panike.

Sve vjernike i ljude dobre volje stavljamo pod moćni zagovor naše nebeske Majke – Blažene Djevice Marije i sv. Josipa, zaštitnika Crkve i naše Domovine, i svih svetih zaštitnika naše Nadbiskupije.

                                                                        ✠ Želimir Puljić, nadbiskup zadarski
Zadar, 30. travnja 2020.

10. 04. 2020.