Katolička crkva i školstvo u povijesti svijeta, osobito povijesti zapadne civilizacije, neodvojivo su povezani. Još od srednjeg vijeka Crkva je igrala ili vodeću ili bar jednu od vodećih uloga u obrazovanju, kao što su i vodeće uloge u Crkvi obnašali visoko obrazovani ljudi. Zaslugom Crkve u srednjem su vijeku u samostanima prepisivanjem očuvani tekstovi nastali u antici, temelji obrazovanja u razdoblju humanizma i renesanse, pa time i temelji današnje civilizacije. Sve do nastanka državnih škola Crkva je davala jedinu priliku za obrazovanje siromašnijih slojeva, onih koji si nisu mogli priuštiti privatne učitelje. Knjige koje je izdavala Crkva, od teoloških i znanstvenih rasprava te gramatičkih priručnika do zbirki pobožnih tekstova, pjesmarica i „abecevica“ (početnica), osnova su kako obrazovanja širokih narodnih slojeva, tako i književnosti i kulture mnogih naroda.
Doba 18. i 19. stoljeća doba je porasta svijesti o nužnosti obrazovanja i intenzivnih reformi školstva, a budući da su sveučilišta i gimnazije u Hrvatskoj i Ugarskoj uglavnom u rukama isusovaca, za razumijevanje povijesti školstva u Hrvatskoj nužno je pozabaviti se i odnosom Crkve i školstva.
Brojni crkveni dokumenti, kao što su zapisnici biskupskih vizitacija, izvješća o stanju župa te zapisnici samostana, kao iknjige koje preporuča Crkva i koje pišu njezini članovi, svjedočanstva su koja nam ne otkrivaju samo sliku svijeta poznatih osoba i stanja u državi, nego i života tzv. malih ljudi. Ti dokumenti i knjige svjedoče o brizi koju Crkva posvećuje obrazovanju, kako svojih pripadnika, tako i naroda općenito, svjesna da obrazovanost naroda potiče opći boljitak. Svjedoče također o mobilnosti pripadnika raznih crkvenih redova, o kretanju naroda i ideja unutar Habsburške Monarhije. U njima možemo pratiti i razvoj književnosti i jezika pojedinih naroda Monarhije, i to upravo u doba raznih narodnih pokreta i razvoja narodnih jezika. Prateći povijest obrazovanja za Crkvu i kroz Crkvu možemo pratiti razvoj misli značajnih povijesnih, crkvenih i javnih osoba. Uspoređujući događanja u Crkvi i školstvu u Habsburškoj Monarhiji s onima u ostatku zapadnog svijeta može se vidjeti koliko su nastojanja i ideje koje se školovanjem prenose uklopljene u opća europska kretanja, koliko su knjige kojima se služe svećenici moderne i internacionalne, u konačnici: koliko je Crkva kroz obrazovanje utjecala na oblikovanje osoba i zbivanja u povijesti Hrvatske 18. i 19. stoljeća.
Maja Matasović
Literatura i izvori za povijest školstva i Katoličke Crkve:
Bašnec, Nikola, “Dolazak kapucina i njihova misijska djelatnost u Lici i Krbavi nakon oslobođenja od Turaka 1669.”, Riječki teološki časopis, 2 (1999), 251-294.
Božić Bogović, Dubravka: Katolička crkva u južnoj Baranji u 18. stoljeću – iz zapisa kanonskih vizitacija, Beli Manastir: Ogranak Matice hrvatske u Belom Manastiru – Centar za kulturu Grada Belog Manastira, 2009.
Burić, Josip: Biskupije Senjska i Modruška u XVIII. stoljeću, Gospić – Zagreb: Državni arhiv u Gospiću – Kršćanska sadašnjost, 2002.
Hoško, Franjo Emanuel: Negdašnji hrvatski katekizmi, Biblioteka “Orijentacije”, Zagreb, 1985.
Slavonska franjevačka ishodišta, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2011.
Slavonska franjevačka učilišta, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2011.
Hoško, Franjo Emanuel – Korade, Mijo: „Školstvo i crkveni redovi“,Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost, sv. 3: Barok i prosvjetiteljstvo (XVII.-XVIII. stoljeće),Golub, Ivan (ur.), Zagreb: Školska knjiga – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2003.; 187-202.
Fuček, Ivan: Juraj Mulih, život i djelo, Durieux d.o.o., Zagreb, 1994.
Matasović, Maja, “Ad maiorem Dei gloriam … I. dio”, Povijesni prilozi 36 (2009), 129-150
“Ad maiorem Dei gloriam … II. dio”, Povijesni prilozi 38 (2010), 183-212
Parish, Helen – Naphy, William G. (ur.), Religion and Superstition in Reformation Europe, Manchester – New York: Manchester University Press, 2002.
Pranjić, Marko – Kujundžić, Nedjeljko – Biondić,Ivan (ur.):Uloga Katoličke crkve u razvoju hrvatskog školstva, Zagreb: Hrvatska akademija odgojnih znanosti, 1994.
Shek Brnardić, Teodora:Svijet Baltazara Adama Krčelića: Obrazovanje na razmeđu tridentskoga katolicizma i katoličkoga prosvjetiteljstva, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2009.
Vanino, Miroslav:Isusovci i hrvatski narod I-III, Zagreb: Filozofsko-teološki institut DI, 1969-2005.
Objavljeni izvori:
Barbarić, Josip (ur.):Kronika Franjevačkog samostana u Brodu na Savi I–II, Slavonski Brod: Matica Hrvatska Ogranak Slavonski Brod, Franjevački samostan Slavonski Brod, Povijesni arhiv Slavonski Brod, Hrvatski institut za povijest – Odjel za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 1995-7.
Ljetopis Franjevačkog samostana u Šarengradu I(1683-1853), Šarengrad: Franjevački samostan Šarengrad, 2002.
Demo, Šime et al. (ur.):Zapisnik Franjevačkog samostana u Našicama: knjiga I – II, Našice – Slavonski Brod – Zagreb: Hrvatski institut za povijest, Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Zavičajni muzej Našice, 2010-12.
Demo, Šime (ur.):Kanonske vizitacije Senjske i Modruške (Krbavske) biskupije – Personalne vizitacije župe Senj (18. stoljeće), Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2007.
Lukinović, Andrija (ur.): Kanonske vizitacije Zagrebačke nadbiskupije, I. Gorski arhiđakonat, svezak 1. 1639.-1726., Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”, Zagreb, 2006.
Sršan, Stjepan:Osječki ljetopisi (1686-1945), Osijek: Povijesni arhiv u Osijeku, 1993.
Sršan, Stjepan (ur.):Kanonske vizitacije, Baranja, knjiga I. (1729.-1810.), Državni arhiv u Osijeku, Biskupija đakovačka i srijemska, Osijek – Đakovo, 2004.
Neobjavljeni dokumenti:
Biskupski arhiv u Senju (BAS, Kanonske vizitacije Senjske i Modruške ili Krbavske biskupije)
Kaptolski Arhiv u Senju (KAS, Kanonske vizitacije Senjske i Modruške ili Krbavske biskupije)
.JPG)