Post na Čistu srijedu ili Pepelnicu i Veliki petak prije Uskrsa odnosi se na katolike od navršene 18. do započete 60. godine života, a nemrs, odnosno jela bez mesa za starije od 14 godina, osim bolesnika.
Pepelnicom ili Čistom srijedom započinje razdoblje korizme ili četrdesetodnevnice, odnosno vrijeme od 40 dana, ne računajući nedjelje, posebnog oblika pokorničke priprave za proslavu Kristova vazmenoga otajstva Uskrsa.
Pepelnica svojom simbolikom ima osobni karakter obraćenja, ali i ekleziološki i socijalni, jer je riječ o svojevrsnom pozivu na opće obraćenje i promjenu ponašanja, odnosno odbacivanja svega onoga što nas čini manje kršćanima u izvornom smislu i prianjanje uz sve ono što bi trebalo biti istinski identitet svakog kršćanina i cijele Crkve.
Pepelnica je početak korizmenog vremena, dan pokore, razmišljanja, nemrsa i posta na koji svećenik posipa vjernike pepelom uz riječi: "spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti" ili "obratite se i vjerujte Evanđelju".
Pepelnica je početak korizmenog vremena, dan pokore, razmišljanja, nemrsa i posta na koji svećenik posipa vjernike pepelom uz riječi: "spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti" ili "obratite se i vjerujte Evanđelju".
Za sve katolike Crkva u korizmenom vremenu propisuje molitvu, post i dobra djela. Post i nemrs Mnogi vjernici često miješaju ili poistovjećuju post i nemrs. Kada Crkva propisuje post i nemrs, a to su samo dva dana u godini, na Čistu srijedu i Veliki petak, vjernici konzumiraju jedan obrok "do sita" (post) i ne jedu meso (nemrs). U ostale petke imaju redovite obroke, ali se odriču mesa. Više od toga nije propisano. Post koji je propisan za Pepelnicu i Veliki petak znači da se katolici, uz iznimku bolesnika, trudnica, djece, smiju samo jednom do sita najesti. Post na Pepelnicu i Veliki petak prije Uskrsa odnosi se na katolike od navršene 18. do započete 60. godine života, a nemrs, odnosno jela bez mesa za starije od 14 godina, osim bolesnika. Pepeo je simbol pokore, a dobiva se od grančica palme ili masline blagoslovljenih na Cvjetnicu prethodne godine.
Korizmenih 40 dana je spomen na vrijeme koje je Isus proveo u pustinji. Pepeo podsjeća ljude na njihovu vlastitu prolaznost i već je u Starom zavjetu znak pokore, kajanja i poniznosti, no običaj korizme nastao je u IV. stoljeću, a propis pepela za Pepelnicu ili Čistu srijedu potječe iz XII. stoljeća. Dugo vremena korizma se svetkovala velikom strogošću. Tako su, primjerice, vjernici prvog tisućljeća koji su počinili teški grijeh morali provesti korizmu izvan zajednice, a zbog najtežih grijeha u vreći i pepelu. Tek na Veliki četvrtak opet su bili primljeni u zajednicu.
Do Drugog vatikanskog koncila post u Katoličkoj Crkvi bio je obvezujući. Trebalo se odreći mesa, mliječnih proizvoda, vina i jaja. Danas su samo Čista srijeda i Veliki petak obvezni dani posta, a preporučuje se za vrijeme između posta. Promijenio se i način odricanja. Meso u današnjem društvu nema više onu vrijednost kao ranijih stoljeća i za ljude više ne znači nikakvo odricanje. Mnogi su umjesto toga razvili druge oblike posta. Mnogi se katolici danas odriču kave, cigareta, alkohola ili slatkiša. Također su svakidašnje navike kao gledanje televizije, kompjutorske igre ili vožnja autom ograničene u korizmi. Primjerice u Austriji od 2007. postoji "autopost".
Katolici u korizmi razmišljaju o lošim navikama koje bi trebali promijeniti, a da bi se od njih i očistili, od svećenika trebaju zatražiti sakrament pomirenja ili ispovjedi.
Post nije dijeta!!! Evo, deset načina kako postiti plodonosno u korizmi, jer ako samo prestanete jesti, a ništa ne činite na području srca, to je uistinu besmisleno:
Post nije dijeta!!! Evo, deset načina kako postiti plodonosno u korizmi, jer ako samo prestanete jesti, a ništa ne činite na području srca, to je uistinu besmisleno:
1. Jedite manje i češće primajte svetu pričest. Ovom praksom dajemo više na važnosti našem duhovnom životu i spasenju naših duša. Isus je rekao: “Radite, ali ne za hranu propadljivu, nego za hranu koja ostaje za život vječni: nju će vam dati Sin Čovječji jer njega Otac – Bog – opečati.” (Iv 6, 27)
2. Kontrolirajte svoj jezik. Sveti Jakov kaže: “Svatko neka bude brz da sluša, spor da govori”. Pročitajte treće poglavlje Jakovljeve poslanice – jedno od najboljih poticaja za razmišljanje o kontroliranju našeg jezika.
3. Herojski trenuci. Sveti Josemaria Escriva je skovao frazu “herojski trenutak”. Escriva tvrdi da čim čujemo budilicu trebamo odmah ustati iz kreveta te potom moliti i započeti dan. Lijenost nas potiče da odgodimo alarm za još koju minutu. Ne vjerujem da ta odgađanje buđenje postoji u životu i praksi svetaca. Slažete se?
4. Kontrola požude. Oči su ogledalo duše. Kralj David je pao u grijeh koji ga je zatim doveo do ubojstva, iz jednog jednostavnog razloga: zato što nije kontrolirao svoj pogled. Promatrao je udanu ženu Bat Šebu. Preljubničke misli dovele su ga do fizičkog preljuba, do poricanja njegova grijeha i na kraju do ubojstva nevinog čovjeka – Bat Šebina muža. Potrudimo se živjeti u duhu blaženstva: “Blago čistima srcem, oni će Boga gledati” (Mt 5,8).
5. Točnost. Isus kaže: “Tko je vjeran u malome, bit će vjeran u velikom.” (Mt 25,23) Biti vremenski točan znak je reda, poštivanja drugih. Stoga, zadatke obavljajmo dobro i na vrijeme.
6. Slušajte druge. Tako je lako u razgovoru prekinuti drugoga i iznijeti svoje mišljenje a da ne saslušamo tuđe mišljenje do kraja. Milosrđe, što znači ljubav prema Bogu i drugima, uči nas da poštujemo druge i dopustimo im da govore, bez prekida i nametanja vlastitih ideja. Slušanje drugih je čin poniznost – stavljamo druge ispred sebe! “Isuse blaga i ponizna srca, učini srce moje po srcu svome.”
7. Budite zahvalni, ne žalite se. Nikada nemojte dopustiti da vam prođe dan u kojem se niste zahvalili Bogu. Mi stalno trebamo zahvaljivati Bogu. Također, trebamo stvoriti naviku da često zahvaljujemo i drugima. “Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar; jer je vječna ljubav Njegova.” (Ps 118, 1)
8. Smiješite se, čak i ako to ne želite. To doista može biti velika pokora – osmjehnuti se nekomu, čak i kada ste umorni, imate glavobolju ili prehladu. To je herojska vrlina. Osmijeh je nešto maleno, ali je zarazno. Doista, iskreni osmijeh može utješiti drugoga. Jedan od najočitijih znakova Isusovih sljedbenika je osmijeh, radost koja zrači s lica. “Radujte se u Gospodinu; ponavljam: radujte se u Gospodinu uvijek.” (Fil 4, 4)
9. Molite, čak i kada se ne osjećate voljni moliti. Mnogi od nas, nažalost, temelje duhovni život na pukim osjećajima koji su kratkotrajni i prolaze kao rosa koja isparava od jutarnjeg sunca. Nama najbolji primjer je, dakako, naš Gospodin i Spasitelj Isus Krist u Getsemanskom vrtu. Kada je Isus doživljavao smrtnu agoniju i muku zbog koje su iz njegovih pora izvirale kapi krvi, On nije možda imao volje moliti. Ipak, Isus je molio sve više i jače. Stoga, prakticirajmo post i pokoru u našim životima, ali također pronađimo određeno vrijeme i mjesto za molitvu – posebno za molitvu u trenucima kada nemamo volje, osjećamo jaku tugu, bol i slično. To je pokora i prava ljubav prema Bogu! To je znak istinske zrelosti u vjeri!
10. Ohrabrenje. Izađimo iz naše egoistične ljuske i usredotočimo se na Boga i gledajmo Isusa u drugima – po uzoru na Dobrog Samarijanca. Naučimo biti Šimun Cirenac i pomozimo našoj braći i sestrama u nošenju teškog križa. Ohrabrimo ih utješnim riječima, poticajnim gestama i srcem ispunjenim ljubavlju i suosjećanjem. Zapamtimo zlatno pravilo: “Čini drugima ono što želiš da drugi čine tebi.” U teškim olujama zemaljskih borbi, riječ ohrabrenja doista može biti snažan vjetar u jedra!
Pažljivo pročitajte ovih deset prijedloga o tome kako postiti – kako sebe poniziti – i odaberite barem jedan ili dva kako biste počeli vježbati odmah. Neka nas naša Gospa, Majka dobrog savjeta, ohrabri da ponizimo sebe i kažemo “da” Božjoj ljubavi služeći braći i sestrama velikodušnim srcem! Blagoslovljeni bili!
Izvor: catholicexchange.com
