“Između vjere i znanosti postoji duboka koegzistencija. Jednostavno je smiješno tvrditi da između znanosti i vjere postoji suprotnost. To je rezultat neznanja”, istaknuo je za Narod.hr akademik Vladimir Paar, komentirajući predavanje Ivice Puljaka na kojem je ustvrdio da je sadržaj vjeronauka u izravnoj suprotnosti sa sadržajem STEM predmeta.
Konferencija “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” održana je 12. listopada u Zagrebu, a u najavi konferencije istaknuto je kako ona okuplja sve interesne skupine vezane za obrazovanje – od Ministarstava, veleposlanstava, uglednih znanstvenika i profesora do studenata.
Među predavačima na konferenciji ipak su bili u prvom redu podupiratelji Jokićeve cjelovite kurikulne reforme. Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, Nenad Bakić – savjetnik predsjednice za STEM, najavljen kao “predvodnik STEM revolucije”, Neven Budak s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ujedno i SDP-ov savjetnik za predškolsko i školsko obrazovanje te Jokićev podupiratelj i veliki protivnik vjeronauka u školama. Među predavačima su u najavi istaknuti i švedski veleposlanik Lars Schmidt, Mislav Ante Omazić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te Ivica Puljak s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, u javnosti vjerojatno poznatiji kao suprug Marijane Puljak i član njihove stranke Pametno.
U njegovoj životopisu stoji kako se izuzetno trudi popularizirati znanost u školama i dati joj veću vrijednost u Hrvatskoj.
Na konferenciji održanoj u Zagrebu govorio je i o navodnom suprotstavljanju vjeronauka kao školskog predmeta i STEM-a.
Argument kako bi se prebacivanjem vjeronauka iz škola u crkve oslobodilo oko 300 milijuna kuna za opremanje STEM laboratorija za narod.hr komentirao je predsjednik Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo, akademik Vladimir Paar naglasivši kako za spomenutu konferenciju nije čuo.
“To su smiješne tvrdnje. Novac koji je predviđen za opremanje škole takav je kakav je i njega treba raspodijeliti na različite predmete i aktivnosti. Što se tiče STEM područja – govori se da će se dati milijardu kuna za kompjutorsku opremu, a ništa se neće utrošiti na opremu kabineta za kemiju, fiziku, biologiju… To je kriva politika ako se tako radi. Taj novac previđen za opremanje škola treba ravomjerno raspodijeliti”, naglasio je akademik Paar.
O tome postoji li sadržajni sukob znanosti i vjeronauka, Paar kaže: “To je dezinformacija, budući da između vjere i znanosti postoji duboka koegzistencija. Jednostavno je smiješno tvrditi da između znanosti i vjere postoji suprotnost. To je rezultat neznanja.”
Primjeri iz povijesti pokazatelj su koegzistencije tih dviju grana.
“Često se uzima kao primjer biološka evolucija, evolucija čovjeka. Jedan od prvih koji je govorio o evoluciji je prije 1500 godina bio sv. Augustin. On je rekao da iz metaforičke interpretacije Biblije slijedi da se svijet postupno razvijao iz jednostavnijih u složenije vrste. Onda je u 13. stoljeću o tome govorio poznati skolastički filozof i teolog Teodoricus. On je vrlo jasno iznio ideju biološke evolucije u skladu s vjerom. U 17. stoljeću je jedan židovski rabin iz Tore, svete knjige židovstva, iznio da se čovjek postepeno razvijao biološkom evolucijom. U 18. stoljeću je djed od Charlesa Darwina ponovo postavio ideju postupnog razvoja. On je uzeo teoriju jednog ekonomista Malthusa koji je ranije govorio o prirodnoj selekciji. U gospodarstvu dolazi do prirodne selekcije među trgovcima. Oni koji su jači preživljavaju, a slabiji izumiru. Darwinov djed je to primjenjivao na razvoju života”, objasnio je Vladimir Paar.
“Možemo govoriti i o novijim vremenima. Ivan Pavao II. je napisao encikliku u kojoj stoji da su znanost i vjera u potpunom skladu. I jedna i druga grana govore da se život postupno razvijao iz jednostavnijih u složenije vrste. U toj enciklici je to argumentirao i još jasnije rekao kako se u katoličkoj crkvi drži da je prirodne zakone Bog stvorio u trenutku stvaranja svijeta. Ivan Pavao II. je rekao kako sve što se odvija prema prirodnim zakonima u savršenom je slaganju s vjerom. Vjera potiče čovjeka da otkriva prirodne zakone, a to su Božji zakoni. Sada kada netko govori o suprotnosti – to je smiješno. Samo, kod nas nema mogućnosti da se to u javnosti obrazloži. To je problem”, kaže Paar i dodaje: “Dobro je ako je Puljak iznio svoje mišljenje bazirano na neznanju. Možda će to otvoriti prostor da se iznese i druga strana. Ponavljam, postoji potpuna suglasnost znanosti i vjere.”
“Tu nema nikake suprotosti. Samo je pitanje u tome što netko nema dovoljno znanja pa ne zna što zapravo tvrdi katolička crkva i što vjera stoljećima zastupa. Naravno da je uvijek bilo različitih mišljenja, čak i unutar Crkve. Uvijek je postojalo živo zastupanje različitih stavova. Ipak, mislim da ne smijemo zanemariti sv. Augustina, Tomu Akvinskoga, Ivana Pavla II. Svi su oni rekli da ne postoji suprotnost već duboko slaganje“, zaključio je akademik Vladimir Paar.
Slobodan sam kao zaključak dodati, da demagogija ljudi poput Puljka je tumor na tkivu znanosti. U napadima ateistâ i agnostikâ na vjernike se ne radi o znanstvenoj polemici, nego o svekolikoj oholosti. Povijest je u bezbroj primjera dokazala da ateist nije ateist zato što ne vjeruje, nego zato da sebe stavi na mjesto sveznajućeg i svemoćnog Boga. On jednostavno ne može živjeti bez ponižavanja onoga za kojega drži da je gluplji od njega. U svojoj neiskorjenjivoj oholosti najjednostavnije mu je kršćanina katolika proglasiti glupanom jer se ovaj ne pouzdaje u ograničenu ljudsku pamet, nego propovijeda sveopću ljubav, pa i ljubav prema neprijatelju.
Izvor: Narod.hr
Izvor: Narod.hr
