Sveti Krševan ili Krizogon je akvilejski mučenik iz IV. st. Istaknuo se u doba Dioklecijanova progonstva čvrstom vjerom u Isusa Krista. Predaja ga povezuje sa sv. Anastazijom ili Stošijom mučenicom, kojoj je bio
vjeroučitelj. Dok je Stošija bila u zatvorskoj tamnici, Krševan ju je tješio i bodrio svojim pismima. Kada su progonitelji otkrili njegovu djelatnost, počeli su ga nagovarati na otpad od vjere. Osim toga, nudili su mu i velike nagrade kao što je mjesto prefekta ili konzula Rimske provincije. Krševan se nije uplašio prijetnji niti se polakomio za ponuđenim nagradama. Stoga je podvrgnut okrutnim mukama i umro je 24. studenoga. Mučitelji su mu na kraju odrubili glavu. Tijelo mu je preneseno u Zadar. Godina 649. je službeno prihvaćena kao godina prijenosa relikvija sv. Krševana u Zadar. Andrija, prior i gradonačelnik Zadra, u svojoj ostavštini prvi put u povijesti spominje crkva sv. Krševana 918. godine. Štovanje toga sveca počelo je još prije. Crkva sv. Krševana u Zadru pravi je dragulj romaničkoga stila. Ubrojena je među najstarije i najljepše romaničke crkve u čitavoj Hrvatskoj. Uz nju se javlja i najstarija, najuglednija i najdugovječnija benediktinska opatija sv. Krševana u Zadru. Ona organizira naš najpoznatiji samostan benediktinki - Svetu Mariju. Taj samostan je preživio sve do danas. Ta dva benediktinska samostana dali su mnogo Zadru i cijelom hrvatskom narodu na vjerskom i kulturnom području. Benediktinci su došli u Zadar iz Monte Cassina, iz kolijevke svoga reda. Iz brojnih darovnica i zavjetnih darova zadarskih biskupa i nadbiskupa doznajemo kako su mnogi od njih bili Hrvati. Sv. Krševan je zaštitnik grada Zadra. Svečevo se ime nalazi i u Rimskome kanonu mise. Crkvu u čast sv. Krševanu posvetio je prvi zadarski nadbiskup Lampridije 4. svibnja 1175. godine.
