02. 03. 2016.

Kurikularna reforma školstva u Hrvata i katolički vjeronauk

Nakon objave prvih 20 kurikularnih dokumenata 16. veljače 2016. i njihovog predstavljanja javnosti na konferenciji za medije u Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta, objavom preostala 32 kurikularna dokumenta i službeno završava rad na prvoj dionici Cjelovite kurikularne reforme.
U toj je dionici zadatak preko 50 radnih skupina bio osmišljavanje i izrada prijedloga kurikularnih dokumenata na nacionalnoj razini, na razini kurikuluma područja, za međupredmetne teme i predmete, kao i tri okvira - okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja, za prilagodbu i poticanje iskustava učenja te vrednovanja postignuća učenika s teškoćama te za poticanje iskustava učenja te vrednovanja postignuća darovitih učenika. Izrađen je i krovni kurikularni dokument - Okvir nacionalnog kurikuluma.

29 dokumenata predmetnih kurikuluma i 3 okvira objavljeni su 29. veljače 2016. na web stranicama i putem društvenih kanala Cjelovite kurikularne reforme te na stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a svim dokumentima moguće je pristupiti na stranici www.kurikulum.hr/kurikularni-dokumenti. Među ostalim predmetima nalazi se i Nacionalni kurikulum nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk.
Dokument možete preuzeti ili pročitati na ovoj poveznici: http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/02/Katolicki-vjeronauk.pdf

Nakon objave prijedloga dokumenata sada slijedi stručna i javna rasprava.

Slobodan sam izraziti ovdje svoju malenu zabrinutost.

Neuspjesi su putokazi uspjeha, rekao je jednom prilikom ugledni kršćanski mislioc C.S. Lewis. Umjesto da se vodimo tom poslovicom, mi se radi je držimo svoje, sad već više ne simpatične, ludosti. Činimo iste stvari, a očekujemo drugačiji rezultat te od uspješnijih kopiramo njihove anomalije umjesto komparativne prednosti.

Sad već poslovični gost U mreži prvoga sa jedne javne visokoškolske ustanove svakoga puta daje definiciju našeg sustava govoreći kako nemaju što u gospodarstvu i politici tražiti ljudi koji nisu školovani kao upravljači. Upravo je školovanje, rekao je konzervativni mislioc Russell Kirk, bitka za bolje društvo. Zato se ovih dana u Hrvatskoj odlučilo ići dalje s reformom školstva.

Kurikulum je u pitanju, ne upućujući se u teška, zahtjevna i specifična pedagoška znanja provođenja cjelovite školske reforme, kao građanin moram reći kako bi mi bilo teško živjeti u zemlji koja odustaje od vlastitog "kanona". Čak i površnim pogledom na program cjelovitog čitanja (na stranu to što nitko pametan ne zna što je to, ta čitanje ukoliko nije cjelovito i nije čitanje) jasno je vidljiva tendencija napuštanja tog kanona. Razumijmo se, ne smatram suspektnim to što bi se kanon proširio Hobbitima ili djelima Ante Tomića, međutim reduciranje djela Ivana Gundulića ili potpuno izbacivanje djela Marka Marulića smatram skandaloznim.

Jer kanon je važan, on određuje najvrjednija djela na kojima se temelji znanje i zajednička svijest neke nacije, nekog političkog naroda, ili čak cijele civilizacije. Potrebno je prenijeti na sljedeće generacije djela koja pomažu razumjeti našu povijest, razvoj jezika i kulture. Pri tomu nije problem što smo neke pisce, koje realno djeca neke dobi ne mogu razumjeti, izbacili iz cjelovitog čitanja, problem je što ih djeci nismo niti približili. Recimo, Englezi imaju prilagodbe Shakespearea za sve uzraste i potrebe, a u Hrvatskoj će se otac hrvatske književnosti učiti samo u sklopu jedne lekcije iz povijesti i jedne informacije na nastavi hrvatskog jezika?!

Kardinal John Henry Newman još je u 19. stoljeću pisao kako ideja školstva nije stvoriti učinkovite idiote, kako bi to htio ugledni profesor s wannabe monopolističke institucije za stvaranje upravljača, nego je ideja naučiti buduće naraštaje misliti, i to na svim razinama. Gomila bespotrebnih lekcijaških predmeta trebala bi se prema knjizi The Idea of University zamijeniti kritičkom cjelinom.

U ovoj, deklaratornoj zemlji znanja, u kojoj titulu dokazujemo brojem otvorenih fakulteta i statistikom diploma u stanovništvu, ipak postoje neke razlike koje nas još uvijek bitno određuju. Dok kopiramo kurikularna rješenja Nizozemske, Njemačke, Britanije, Kanade ili Australije, nikako da shvatimo kako je njihov obrazovni sustav prilagođen tržištu. Kod njih država ne stvara kurikulume, nego svojevrsne kurikularne minimume. Oni su svjesni potrebe prema kojoj veći dio stanovništva treba doći što prije na tržište rada, te ubrzanje procesa provode na svim razina. Kurikularni minimumi tome služe.

Međutim, njihov je obrazovni sustav mreža, na neki način vaučeriziranih, škola te imaju razvijeni sustav konkurencije. Kod njih se ne može dogoditi da jedna institucija makar i pomisli kako je predestinirana stvarati upravljače, ispirući im mozak. Takva im situacija dopušta razvijati kurikularne nadgradnje gdje je kanon središte procesa, a klasično obrazovanje svetinja.

U zemlji dominantnog javnog obrazovanja i zemlji diskriminacije, gdje polaznici privatnih škola plaćaju dvostruku cijenu obrazovanja, jednu kroz porez, a drugu u školarini, gdje politika ima svoje stege na svim razinama te gdje pogoduje pojedinim nižim i višim institucijama u njihovim monopolima, donošenje obaveznog kurikuluma (umjesto kurikularnog minimuma) sa tendencijom odustanka od kanona, ravno je idiotizaciji nacije.

Imam li razloga za zabrinutost što se tiče katoličkog vjeronauka? Preuzevši dokument na gore navedenoj poveznici, nakon pregleda, na 119. stranici stoji zabilješka:

"Dodatak prijedlogu kurikuluma predmeta Katolički vjeronauk

Izdvojeno mišljenje člana Stručne radne skupine za predmet Katolički vjeronauk (dodajem: koji su izabrani javnim pozivom)

Budući da se ne slažem s dijelovima Prijedloga kurikuluma za Katolički vjeronauk koji su naslovljeni Opis nastavnoga predmeta i Odgojno - obrazovni ciljevi učenja i poučavanja Katoličkoga vjeronauka, izjavljujem da ih ne prihvaćam.

izv. prof. dr. sc. Ružica Razum".
izv. prof. dr. sc. Ružica Razum


Eto, znam da je to samo prijedlog dokumenta na kojem se još mora raditi i odraditi neke stvari, ali ovakva opaska uvažene i cijenjene profesorice Razum dajem mi razlog za brigu. S obzirom da je član stručne radne skupine njeno mišljenje daje težinu aktualnoj problematici. Osim toga u objavljenom dokumentu sam se radovao i očekivao u Ishodima i njihovoj razradi po razredima i domenama komponente i sastavnice za najavljeni 9. razred, ali toga uopće nema.
Ne bih volio da se tome pristupa kampanjski i u zadnji čas, već na vrijeme, te da bude na vrijeme popraćeno kvalitetnim stručnim usavršavanjem vjeroučitelja koji rade, ali i također onih koji su još na studiju i pripremaju se za tako važan i odgovoran poziv i rad.

Inače, izv. prof. dr. sc. Ružica Razum je izvanredna profesorica KBF-a, znanstvena savjetnica. Objavila je više znanstvenih i znanstveno-stručnih radova iz područja katehetike i religijske pedagogije te sudjelovala u znanstvenim projektima. Osobito se bavi pitanjima školskoga vjeronauka i odgoja za vrjednote. Glavna je urednica Lađe, časopisa za promicanje religioznoga odgoja i vrjednota kršćanske kulture. Članica je uredništva časopisa Bogoslovska smotra. Surađuje s mnogim institucijama na području školstva.

1 komentar:

  1. Žao mi je da prof.Ružica Razum nije pojasnila svoje ne slaganje s dijelovima Prijedloga, na što se oni konkretno odnose, da je podržimo.Imam potpuno povjerenje u njenu stručnost. Nisam sigurna da sam osobno u mogućnosti na više od površnog pogleda na materijal.Ako vam bude poznata adresa neke javne rasprave, nadam se da će biti objavljena.

    OdgovoriIzbriši