Jubilej je milosno razdoblje - proglas uz ''Godinu milosrđa'' - sažetak
1. Zašto jubilarna Godina milosrđa?
11. travnja
2015., papa Franjo je objavom i uručivanjem bule ''Lice milosrđa'' proglasio
izvanrednu Svetu godinu milosrđa. I pozvao vjernike neka radosno čine duhovna i
tjelesna djela milosrđa. Odabrano
je i geslo jubileja iz Lukinog evanđelja, ''milosrdni poput Oca'' (Lk 6, 36).
Papa je odredio neka se na treću nedjelju došašća, 13. prosinca, na svim
katedralama otvore Sveta vrata, a on će to isto učiniti u Lateranskoj bazilici
i drugim bazilikama u Rimu. Početak jubileja Godine milosrđa u Rimu i diljem svijeta
bit će ''znak zajedništva cijele Crkve''. Milosrđe je srž Papinih govora i
razmišljanja.
Što je zapravo
jubilej? Samo značenje toga pojma dolazi od starohebrejske riječi
"jobel" koja se upotrebljava za trublju, rog kojim se "pozivalo
narod na okupljanje". U Izraelu se, naime, svake sedme godine obilježavala
"subotnja godina'', a svake pedesete "jubilarna". Jubilarna je
bila proglašavana "uz zvuke rogova", kako bilježi knjiga Levitskog
Zakonika: "A onda zaori u trubu u sedmom mjesecu diljem zemlje. I tu
pedesetu godinu proglasite svetom!" (Lev 25, 9-10). U tom razdoblju
"opraštali su se dugovi", "oslobađali robovi", vršila
"međusobna izmirenja" i "čitalo Mojsijev Zakon", posebice
tijekom osmine blagdana Sjenica. Ovu je praksu usvojila i Crkva pa je kroz
stoljeća obilježavala pojedina povijesna razdoblja i slavila ih s određenim
značenjem i ciljevima.
2. Jubilej je
pogodno vrijeme za oprosnički hod i djela milosrđa
Papa želi da "Jubilej bude živo
iskustvo Otčeve blizine, opipljivi dodir njegove nježnosti kojom će se svaki
vjernik ojačati za bolje i učinkovitije svjedočanstvo". Uz napor
izvanjskog hodočašća do Svetih vrata Papa poziva učiniti ''oprosničko
hodočašće'' u našu nutrinu. A ono započinje u našoj odluci i stavu ''ne suditi
i ne osuđivati''. Posebice kad se radi o ''ljubomori i zavisti kojom se
potkopava ugled našeg brata i prepušta ga se na milost i nemilost raljama
ogovaranja'' (Lice milosrđa, 14). Ako se odustane od osude, onda je čovjek
kadar u drugoj etapi ''otkrivati kod drugoga pozitivne stvari'' i ne dopuštati
da bližnji ''trpi zbog uskogrudnosti i pristranog suda''. Kad se prebrodi dvije
prethodne etape, čovjek je sposoban učiniti završni hodočasnički korak , pa
''darovati i moliti oproštenje''. To je zapravo vrhunac ''oprosničkog hodočašća
u Godini milosrđa''. Kršćanin tada biva osposobljen ići dalje, pa ''otvoriti
širom svoje srce za jad i nevolju svijeta'', te poći svima koji su ''lišeni
ljudskog dostojanstva i vapiju za pomoć'' (br. 15).
Papa se od svog
ustoličenja ne umara poticati i usrdno pozivati da se ''približimo takvima i
pružimo im svoje prijateljstvo, toplinu i potporu''. Dapače, on moli da
''njihov vapaj postane našim vapajem kako bismo skupa, noseći im utjehu i
solidarnost, dokinuli barijere ravnodušnosti, licemjerja i egoizma'' koji vlada
u svijetu. Papa se iskreno nada kako će puk Božji tijekom ove jubilarne godine
osobitu pozornost posvetiti upoznavanju i vršenju klasičnih djela milosrđa koje
poznajemo kao ''tjelesna''(gladna nahraniti, žedna napojiti, siromaha
odjenuti, stranca primiti, bolesna podvoriti, utamničena pohoditi i mrtva
pokopati) i ''duhovna
djela milosrđa'' (dvoumna
savjetovati, neuka poučiti, grješnika pokarati, žalosna i nevoljna utješiti,
uvrjedu oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi i za žive i mrtve Bogu se
moliti). A to je ono po čemu će nas Vječni Sudac prepoznati na koncu svijeta
(br. 15): ''Zaista kažem vam, što god učiniste jednom od ove moje najmanje
braće, meni učiniste'' (Mt 25, 40). S tim mislima papa Franjo najavljuje
izvanrednu Svetu godinu milosrđa koju će otvoriti na svetkovinu Bezgrješnog
začeća BDM, 8. prosinca 2015. i koja će trajati do svetkovine Krista Kralja,
20. studenoga 2016. godine.
† Želimir
Puljić, nadbiskup, v.r.
Zadar, 27. studenoga 2015.
