 |
| Panj - Badnjak |
Kad govorimo o božićnim običajima, među najzanimljivijim i najbogatijima je Badnjak. Uz Božić kao vjerski i obiteljski blagdan nastali su brojni pučki običaji. Tim pučkim običajima božićno se svetkovanje prenosi iz bogoslužja i crkava u obični pučki život. Neki nemaju ništa zajedničko s Božićem dok je druge, iako pretkršćanskog podrijetla, kršćanstvo usvojilo i dalo im novo, vjersko značenje. Jedan od najkarakterističnijih običaja u nas je Badnjak — riječ dolazi od staroslavenske riječi koja znači »bdjeti«, »čuvati« — dan uoči Božića kad se jedno badnje drvo, u obliku stabla ili grane, unosi u kuću i loži na ognjištu, a drugo ostaje ispred kuće.
Do Badnjaka su morali biti završeni svi veći poslovi, sva je hrana trebala biti pripremljena, a kuća čista. Kuća se kitila zelenilom i ukrasima od papira, a bor se kitio obojanim orasima, jabukama (božičnicama), nanizanim košticama bundeve, ukrasima od tijesta i drugim ukrasima koje su sami ukućani izrađivali. Na Badnji dan spravlja se poseban kruh badnjača ili bogato ukrašen božićni kolač. Navečer nakon opremanja stola, domaćin je donosio slamu u kuću, koja se stavljala ispod stola i u križ na stol. Između slame na stolu moralo se staviti što više raznoraznog sjemenja i zrnja, i svega onog što su željeli da rodi iduće godine.
Na Badnjak je post! Blaguje se riba...
Dok je panj badnjak zbog modernizacije, tj. uvođenja štednjaka, morao uzmaknuti iz tradicijskih običaja i obreda, slama se kao znak Božića mnogo dulje održala.
Kad bi predvečer svi poslovi bili svršeni, kućedomaćin bi otišao po pripremljenu slamu pa bi je na leđima unio u kuću. Od trenutka kad je slama unesena u kuću za obitelj je počinjala proslava Božića. Ulazeći u kuću i unoseći slamu, kućedomaćin bi izrekao pozdravnu riječ, a ukućani bi mu odgovorili. Tada bi djeca položila slamu ispod stola po podu. Malo slame stavili bi na stol i prekrili je stolnjakom. Nakon večere, kad su se smjeli udaljiti od stola, svi bi ukućani posjedali na slamu.
Pučko tumačenje je da se slama prostire zato jer se Isus rodio u štalici na slami.
 |
| Breme pšenične slame |
Svakovrsno zelenilo prkosi zimskom umrtvljenju prirode pa su u njemu ljudi vidjeli životnu snagu.
Kao što je tradicionalni Badnjak, odnosno Božić, bio označen panjem badnjakom, slamom i svijećom, tako božićno drvce najizrazitije simbolizira suvremeni Božić, i onaj u selu, i onaj u gradu. Kitimo ga i ukrašavamo na Badnjak, mada se neki od radosti iščekivanja Isusova rođendana požure okititi ga i ranije.
