Tijelovo je katolički blagdan.
Slavi se u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva.
U Hrvatskoj je neradni dan (jednostavno računanje datuma:
deveti četvrtak nakon Uskrsa).
Za Katoličku Crkvu, svetkovina
je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak.
Pojavljuje se u 13. stoljeću, a
na cijelo zapadno kršćanstvo proširuje se u 14.
stoljeću. Augustinska redovnica sv.
Julijana iz samostana kod Liegea u Belgiji, imala
je viđenje punog mjeseca, na kojem je opazila mrlju. Puni mjesec je
protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana, kojim bi se
častio Presveti oltarski sakramenat. Na njezinu molbu, mjesni
je biskup za svoju biskupiju uspostavio blagdan, koji se na početku
zvao blagdan Euharistije. Sveta Julijana i njeni suvremenici promicali su ideju
toga blagdana i željeli su ga proširiti na cijelu Crkvu. Papa Urban
IV. objavljuje bulu1264., kojom blagdan Euharistije, želi proširiti na
cijelu Crkvu. No, brza smrt ga je spriječila u tome. Tek u 14. stoljeću,
papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Rimokatoličku
Crkvu. Tijelovo se slavi u crkvama i
svetištima diljem Hrvatske u obliku tijelovskih procesija s Presvetim
oltarskim sakramentom.
Vjernici na blagdan Tijelova sa svojim svećenicima idu
gradom u procesiji i javno pokazuju svoju vjeru. Mnogima je slavljenje
Euharistije teško razumjeti. Kako zbog premetanja datuma, tako i zbog samog
slavljenja tijela i krvi Isusove. Minhenski župnik Klaus Mucha to ovako objašnjava:
"Ne nosimo mi po ulicama tek komad kruha, već u tome živućeg našeg
Gospodina. To je neupitno vjerska tajna. Ali to pokazuje i da vjera živi čak i,
odnosno upravo, tamo gdje se ne može sve do kraja matematički objasniti. Tu se
radi o uvjerenju!"
